• PRINT
  • E-MAIL
A A A
novosti

Arhitektura 18. stoljeća u Slavoniji

XI. Ciklus ISTRAŽIVANJA I PRIJEDLOZI ZA OBNOVU DVORACA U SLAVONIJI I BARANJI nastao je u suradnji s Institutom za povijest umjetnosti (IPU).
Prvo predavanje ARHITEKTURA 18. STOLJEĆA U SLAVONIJI održat će znanstvena suradnica Instituta za povijest umjetnosti dr.sc. Katarina Horvat Levaj.

Predavanje se održava u utorak 12. 04. 2016. u 18 sati u Društvu arhitekata Zagreba, Trg bana Josipa Jelačića 3/1.
Predavanja Sekcije za arhitektonsko naslijeđe DAZ-a uvrštena su u sustav Stalnog stručnog usavršavanja Hrvatske komore arhitekta i boduju se s 3 boda.


dr.sc. Katarina Horvat Levaj:
ARHITEKTURA 18. STOLJEĆA U SLAVONIJI – uvađanje novog stila iz ishodišta baroka

U kontekstu arhitekture baroknog razdoblja u Hrvatskoj, arhitektura Slavonije zauzima zasebno mjesto. Stoljeće i pol duga osmanska okupacija odgodila je pojavu novog stila za gotovo cijelo stoljeće kasnije negoli u drugim hrvatskim krajevima. No, istodobno činjenica da su se nakon velikog oslobodilačkog rata, okončanog Mirom u Srijemskim Karlovcima (1699.), istočni krajevi Hrvatske našli u centru interesa Habsburške Monarhije, odrazila se uvađanjem novog stila iz samih ishodišta baroka. Prepoznatljivo je to na svim razinama i u svim vrstama arhitekture. Pogranični gradovi na strateškim pozicijama uz rijeke – Petrovaradin na Dunavu, Osijek na Dravi, Brod na Savi – utvrđuju se modernim sustavom bastiona u čijem su se projektiranju ogledali vrhunski inženjeri upoznati s Vaubanovim inovacijama. Sakralna arhitektura, nastala kao izraz rekristijanizacije, ali i kao sredstvo prestiža između čak četiri biskupije, obilježena je nekolicinom projekata nastalih u ozračju djelatnosti samih protagonista bečkog baroka. Vrijedna ostvarenja prepoznajemo i u javnoj i stambenoj arhitekturi unutar gradova, ali ona arhitektonska grupacija gdje je barokna arhitektura Slavonije, Baranje i Srijema dala svoj maksimum, plemićki su izvangradski dvorci. Iako udaljena i nesigurna granična provincija iz europske perspektive nije mogla djelovati privlačno za podizanje raskošnih rezidencija, okolnost da car infeudira velika vlastelinstva najuglednijim plemićima, kao zasluge u ratu, rezultirala je gradnjom pretencioznih dvoraca, projektiranih u matičnim sredinama novih veleposjednika. Pojava tako značajnih naručitelja kao što je sam vojskovođa i princ Eugen Savojski, koji dobiva vlastelinstvo Bilje, ili papinska rimska obitelji Odescalchi, kojoj je infeudiran Ilok, rezultirala je zdanjima na kojima se isprepliću srednjoeuropski i mediteranski stilski utjecaji, što je fenomen zanimljiv i u širim razmjerima.

Rođena u Zagrebu, diplomirala povijest umjetnosti i arheologiju te magistrirala i doktorirala na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Znanstveno se usavršavala na Sveučilištu u Padovi. Od 1982. zaposlena u Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu, gdje sada djeluje u zvanju znanstvene savjetnice u trajnom zvanju. Vodila znanstveno-istraživačke projekte Graditeljska baština Hrvatske od 16. do 19. stoljeća i Arhitektura i urbanizam Hrvatske od 16. do 18. stoljeća – ishodišta i kontekst. U sklopu znanstvenog programa Instituta radila je na nizu tema vezanih uz arhitekturu i urbanizam starijih stilskih razdoblja, posebno baroka. Za međunarodni projekt Museum with no Frontiers. Discover Baroque Art prezentirala je hrvatsku baroknu arhitekturu. Urednica je publikacija iz serija: Umjetnička topografija Hrvatske i Studije i monografije Instituta za povijest umjetnosti. Sudjeluje na izložbenim projektima (Galerija Klovićevi dvori, Dubrovački muzeji) te na izradi konzervatorskih studija za obnovu arhitekture. Predaje u naslovnom zvanju izv. prof. na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, te na Doktorskom studiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, povremeno i u inozemstvu (Sveučilište u Grazu). Objavila je niz znanstvenih radova te autorskih i uredničkih knjiga – Katedrala Gospe Velike u Dubrovniku (2014.), Barokna arhitektura u Hrvatskoj (2015.). Za monografiju Barokne palače u Dubrovniku (2001.) nagrađena je Državnom godišnjom nagradom za znanost, a za monografiju Akademska crkva sv. Katarine u Zagrebu (2011.) Godišnjom nagradom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj te Godišnjom nagradom Društva povjesničara umjetnosti »Radovan Ivančević«. Članica je Matičnog odbora za izbore u znanstvena zvanja te Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj.



XI. CIKLUS PREDAVANJA: ISTRAŽIVANJA I PRIJEDLOZI ZA OBNOVU DVORACA U SLAVONIJI I BARANJI raspored predavanja:

12. 04. 2016.
ARHITEKTURA 18. STOLJEĆA U SLAVONIJI – uvađanje novog stila iz ishodišta baroka
dr.sc. Katarina Horvat Levaj

26. 04. 2016.
ARHITEKTONSKA ISTRAŽIVANJA NA DVORCU EUGENA SAVOJSKOG U BILJU
Marko Ambroš, dipl. ing. arh

PREMA REKONSTRUKCIJI IZVORNE ARHITEKTURE DVORCA U BILJU
Zlatko Uzelac prof.

03.05. 2016.
PROSTORNI RAZVOJ VLASTELINSTVA BELJE

dr. sc. Ratko Vučetić

UTVRDA DVORCA EUGENA SAVOJSKOG U BILJU
dr. sc. Andrej Žmegač

17. 05. 2016.
POVIJESNO-PROSTORNI RAZVOJ I VALORIZACIJA DVORCA ESTERHAZY U DARDI

dr. sc. Katarina Horvat Levaj

ARHITEKTONSKA ISTRAŽIVANJA NA DVORCU ESTERHAZY U DARDI
Ivana Haničar Buljan, dipl. ing. arh.

31. 05. 2016.
ISTRAŽIVANJA NA DVORCU KHUEN BELLASY U NUŠTRU

dr. sc. Ratko Vučetić i Ivana Haničar Buljan, dipl. ing. arh.



izvor: UHA

Komentari

Trenutno nema komentara.
  • Share |

BRZA PRETRAGA

POKROVITELJI

Caparol
-
-